Slogani…the good, the bad & the ugly

Tko me zna, zna da nisam ljubitelj slogana. Valjda su me sloganima istraumatizirali u mladosti pa sam kasnije stvorio averziju prema njima. Dodatno, što dublje u Balkan ulazite slogani su sve popularniji (i sve lošiji, da ne kažem gluplji). Da bismo ostali u domeni profesionalnog, dovoljno je konstatirati da su takvi slogani zapravo kontraproduktivni.

Naravno, kako ništa na svijetu nije isto, tako nisu ni slogani. Od svjetski poznatih, a po mom sudu potpuno blesavih kao “Grace, Space, Pace” (Jaguar), “What’s the Worst That Could Happen?” (Dr Pepper) ili “Because You’re Worth It” (L’Oreal), do mnogo boljih kao “The Make Up of Make Up Artists” (Max Factor), “The World’s Local Bank” (HSBC) ili “It Keeps Going, and Going, and Going…” (Energizer).

Ipak, samo je jedan za kojeg mi je žao što nisam ja taj koji ga je smislio…

Dok sam se u ’74 Chevy Impali vozio prema Rose Bowl stadionu na koncert Rolling Stonesa u sklopu Voodoo Lounge turneje zajedno sa još 119,140 ljudi (zvanična brojka), s tadašnjim old school radijom odvrnutim do daske, iz zvučnika je doprla najava koncerta:

“Many bands play rock’n’roll but only one band IS rock’n’roll!”

Nikada moje uši autentičniji slogan nisu čule…

Šta san naučija od Špace

Razmišljanje o Arminiusu, u blogu od 8.11.2018. (vidi dolje) podsjetilo me na susret sa Stankom Poklepovićem, jedan od mnogih koje sam organizirao sa uspješnim ljudima iz sporta da bih shvatio kako outsider može parirati moćnijima od sebe.

Špaco je tada rekao: “Protivnika moraš na terenu uvik pripolovit.” Ideja je ta da moćnijeg protivnika svedeš na manju mjeru s kojom si se u stanju nositi, dok druga polovina dominantnog protivnika stoji neiskorištena, čime se anulira njegova prednost.

“Protivnika moraš na terenu uvik pripolovit”

Kad je kod Teutoburške šume Arminius porazio 3 rimske legije učinio je to na način da ih je namamio na teren na kojem je razvučena formacija Rimljana mogla biti prepolovljena.

Imajući na raspolaganju manje vojnika nego Rimljani, Arminius je sa svim svojim snagama napao samo jednu polovicu neprijatelja i pobijedio je prvog dana bitke. Nakon toga se s drugom polovicom Rimljana obračunao slijedećeg dana.

Rezultat: najveći poraz Rimljana u povijesti Rimskog carstva.

“Pirja”

Kada je Špaco svojedobno “izmislio” taktiku pirje, neuki puk tako nešto nije baš ozbiljno doživio. Ali Špaco je s pirjom vrlo dobro znao što radi…

Kada je Boudica, britanska plemenska kraljica, povela svoje trupe od gotovo 300.000 vojnika u osvetnički pohod protiv Rimljana, rimski guverner general Gaius Suetonius Paulinus imao je na raspolaganju svega 10.000 vojnika da im se suprostavi.

Znajući da nema nikakve šanse protiv nadmoćnog neprijatelja Suetonius je sa svojim trupama uzmicao ispred pobunjenika tražeći konfiguraciju terena pogodnu za svoj plan. Kada je konačno pronašao konfiguraciju terena u obliku pirje Suetonius se tu utaborio i dočekao enormnu pobunjeničku vojsku koja se nabila u prostor koji je Suetonius bio u stanju iskontrolirati. Kompaktna rimska legija odbijala je pobunjeničke napade jedan za drugim dok nije malo po malo sasjekla čitavu neprijateljsku vojsku.

Špaco hvala ti!

Adios FCB

Kada je prije par godina AS Roma u grbu zamijenila natpis ASR (Associazione Sportiva Roma) jednostavnim natpisom ROMA, navijači nikako nisu mogli probaviti tu promjenu. Promjena je apsolutno imala svog smisla (za pojašnjenje vidi tekst na ovom istom blogu iz 2016.), ali kad više nisu imali nikakvog argumenta “tifosi romanisti” su svoj stav branili pitanjem “A zašto onda Barcelona na svom grbu ima kraticu FCB?”

Nedavno je FC Barcelona napravila tzv. brand refreshment unutar kojeg je ponešto izmijenjen i grb kluba. Osim standardizacije i smanjenja broja boja i izmjene nekoliko detalja da bi se grb bolje reproducirao u digitalnom obliku, najveća je promjena upravo eliminacija kratice FCB iz grba.

Kako se grb sastoji od križa San Jordija, zaštitnika grada (gore lijevo), katalonske zastave (gore desno) i boja kluba, “blau grana,” iznad kojih je nogometna lopta (dolje), potpuno je jasno da se radi o “nogometnom klubu iz grada Barcelone” pa natpis FCB zapravo ničemu ne služi i višak je.

U Barçi, kao u pravom globalnom klubu, razmišljalju globalno i shodno tome i djeluju. Van Španjolske i Italije ni FCB ni ASR ne znače ništa i oba kluba su se tome prilagodila bez da su pri tom išta izgubila od svoje autentičnosti.

A RNK, GNK i HNK? O tom drugom prilikom…

Koga bi volija vidit u Hajduku?

Arminius

Zbog poznavanja neprijatelja i sposobnosti da ujedini zavađena srodna plemena. Do pojave Arminiusa Germani su išli na Rimljane “pršuton i demejanon”, ali ih je Arminius, German kojega su Rimljani kao dijete odveli i obučili za rimskog oficira, organizirao u silu koja je u dva dana pobila 20.000 vojnika rimskih legija, poznavajući kao “insider” rimski način razmišljanja i metode ratovanja.

Bismarck

“Željezni kancelar.” Zbog beskompromisne predanosti cilju ujedinjenja svih oko sebe bez skrivenih vlastitih interesa. Nije pripadao niti jednoj političkoj opciji nego neovisno i samostalno radio za interes svoje zemlje. Poznat po tome da je i kao prvi čovjek Njemačke još uvijek spavao u vojničkom željeznom krevetu.

Crazy Horse

Cholo Simeone prije Chola Simeonea. Zbog sposobnosti da se bori i kada je svjestan da zaista nema više nikakvih izgleda. Poznat po izjavi “Danas je dobar dan za umiranje.” Live another day and die hard. Sportski psiholog prije sportske psihologije. Hajdučko srce.

Walt Disney

Zbog sposobnosti da težak posao pretvori u zabavu.

Steve Jobs

Zbog sposobnosti da slijedi sebe i stvori ono najbolje, umjesto da slijedi druge i stvori prosječno. Zbog vizije i sposobnosti da zamisli ono što još ne postoji i zbog sposobnosti da ljudima da i više od onoga što su se usudili željeti. Vizionar i stvaratelj.

Kolumbo

Zbog sposobnosti da vidi ono što drugi na vide.

George Martin

Zbog sposobnosti da svojim iskustvom pomogne mladim, nebrušenim, talentima da se razviju u vrhunske igrače bez da ikada sebe stavi u prvi plan. John, Paul, George i Ringo, koji su to igrači postali! Thank you George.

Elon Musk

Zbog sposobnosti da realizira ideju i konstruira vrhunski proizvod (što je vrlo različito od realizacije gimmicka iz vlastitog hobbya u planetarni moneymaking proizvod kao Facebook i sl.). Razlika je što Musk svoj uspjeh može i ponoviti s nekim drugim proizvodom, a Zuckerberg teško.

Margaret Thatcher

Zbog sposobnosti da ono što kaže da će učiniti i učini.

George Washington

Zbog sposobnosti da izdržava poraze i sitnim koracima ih pretvara u pobjede. Sa šakom odrpanaca koja bi čitava stala na jednu Hajdukovu tribinu pobijedio najveću vojnu i ekonomsku silu tog vremena. Slično Arminiusu, i Washington je karijeru započeo kao britanski oficir.

Sokrates, Platon, Aristotel i Filip Makedonski

Zbog toga što su stvorili mentorski lanac. Pojednostavnjeno, Sokrates je bio mentor Platonu, a Platon Aristotelu. Gle čuda, Aristotel postaje mentor Aleksandru Velikom, a Aleksandar Veliki potom osvaja tadašnji Champions League. Filip “File” Makedonski zbog sposobnosti da ne izmišlja toplu vodu nego prepozna i dovede najboljeg, a ne neke lokalne talente. Ko bi reka da su upravo Balkanci izmislili da može doć do krize rezultata, ali ne i krize upravljanja! I to prije više od 2000 godina.